U vremenu u kojem se istorija približava svom vrhuncu, kada se senke završnih događaja već nadvijaju nad svetom, jedno pitanje postaje presudno: ko je arhanđeo Mihael?


Ovo nije samo teološko ili akademsko pitanje — to je pitanje života, vere i spasenja. Jer generacija koja živi na pragu povratka Božjeg Sina mora znati ko „stoji uz nju u to vreme“, kako je prorečeno proroku Danilu (Danilo 12:1). U času najveće krize u istoriji čovečanstva, kada se zlo razotkriva u svoj svojoj sili, Božji narod mora biti apsolutno siguran ko je njihov Zaštitnik, Vođa i Spasitelj.

Knjige Danila i Otkrivenja nisu date svetu da bi izazvale strah, već da bi pružile sigurnost i svetlost u najmračnijem vremenu. U njima se otkriva nebeski sukob između dobra i zla, i u samom središtu te borbe pojavljuje se ličnost Mihaela — onoga koji „ustaje“ da zaštiti Božji narod. Razumevanje toga ko je Mihael nije sporedno pitanje; to je ključ razumevanja završnih proročanstava, jer se upravo kroz Njega otkriva ko vodi nebeske vojske i ko stoji u odbrani onih čija su imena zapisana u knjizi života.

Zato je danas, više nego ikada ranije, vreme da se ozbiljno i sa molitvom proučavaju proročke knjige Danila i Otkrivenja — jer se u njima nalazi poruka za poslednju generaciju, poziv na budnost, veru i odanost Onome koji je „kao Bog“ – Mihaelu, velikom knezu Božjeg naroda.


U knjizi proroka Danila pojavljuje se, na prvi pogled, tajanstvena, ali izuzetno značajna ličnost — Mihael, „veliki knez koji brani narod...“ (Danilo 12:1). Kao što ćemo videti u nastavku teksta, razumevanje identiteta Mihaela direktno utiče na naše razumevanje Hristove uloge u poslednjim događajima, jer je On taj koji stoji u samom središtu božanskog plana za oslobođenje čovečanstva.

Mihael se u knjizi proroka Danila pominje tri puta (Dan. 10:13, 10:21; 12:1). U 10. poglavlju On pomaže nebeskom glasniku u borbi protiv „kneza Persijskog“, a u 12. poglavlju „ustaje“ u trenutku kada nastaje „vreme nevolje kakvo nije bilo otkako je naroda do tada“. Taj čin ustajanja predstavlja kulminaciju istorije — trenutak u kojem Hristos završava svoje posredovanje i preuzima kraljevsku vlast nad svemirom.

U biblijskom jeziku izraz „ustati“ (jevrejski ʿamad) često označava preuzimanje vlasti, ulazak u aktivnu vladavinu (vidi Dan. 11:2–3). Dakle, Mihaelovo „ustajanje“ označava početak vladanja i neposredno prethodi Njegovom drugom dolasku i vaskrsenju pravednih, na osnovu konteksta Danilo 12.

Ime Mihael znači: „Ko je kao Bog?“ — pitanje koje ističe Božju jedinstvenost i suverenitet. Nijedno stvoreno biće ne bi moglo sa pravom da nosi ime koje implicira Božansku jednakost. Samo Onaj koji je „odsjaj slave i obličje bića Božjega“ (Jevr. 1:3) može biti „kao Bog“.

U Otkrivenju 12:7 se ponovo susrećemo sa Mihaelom, gde Ga posmatramo kako predvodi nebesku vojsku u ratu protiv Sotone — On ima svoje anđele, što pokazuje da nije jedan od njih, već njihov zapovednik. U Judinoj poslanici 9 poglavlje, Mihael raspravlja sa sotonom o Mojsijevom telu i pokazuje da ima vlast nad životom i smrću, što može da odgovara jedino opisu Hrista (Jovan 5:28–29).


Apostol Pavle potvrđuje ovu istinu kada kaže: „Jer će sam Gospod sići s neba s povikom, s glasom arhanđela i s trubom Božjom; i mrtvi u Hristu vaskrsnuće najpre“ (1. Sol. 4:16). Glas arhanđela i glas Sina Božjeg (Jovan 5:28) su isti glas — Hristov glas. Dakle, arhanđeo, „poglavar anđela“, nije stvorenje, već sam Isus Hristos u ulozi vrhovnog Vođe i Zaštitnika Božjeg naroda.



Mihael, „veliki Knez“, stoji za narod Božji. On je njihov Zastupnik, njihov Posrednik i njihov budući Kralj. Njegovo ustajanje označava kraj vremena milosti i početak vladavine. On tada „ustaje“ da okonča borbu, da brani svoj narod u vremenu najveće nevolje i da donese oslobođenje svima koji su zapisani u knjizi života. Mihael je, dakle, Hristos koji deluje kao nebeski Vladar i Osloboditelj.




ZAŠTO JE VAŽNO RAZUMEVANJE IDENTITETA ARHANDJELA MIHAELA?

Knjige proroka Danila i Otkrivenja Jovanovog, knjige u kojima se susrećemo sa Arhandjelom Mihaelom, su dve najvažnije knjige za naraštaj poslednjeg vremena, za one koji će živeti u to svečano vreme, neposredno pred povratak Božjeg Sina na zemlju. Da bi ih ispravno razumeli, potrebno je postaviti dobar temelj, a to je razumevanje identiteta glavnih ličnosti ove dve knjige – Boga i Njegovog Sina.

Tri aspekta na koja utiče razumevanje identiteta Mihaela su:

Teološki, jer pokazuje da Hristos, iako nazvan arhanđelom, nije anđeo po prirodi, već Božji Sin koji zapoveda anđelima i ima potpunu vlast nad svime što je stvoreno.

Proročki, jer proročanstva Danila i Otkrivenja ne govore o nekom uzvišenom anđelu, već o Hristu, Božjem Sinu, koji deluje u istoriji da bi okončao vekovni sukob.

Egzistencijalno, jer daje sigurnost vernicima da njihov Zaštitnik nije neko stvorenje ograničene moći, već Božji Sin kome je Njegov Otac predao sve u ruke (Jevanđelje po Jovanu 3:35; 13:3; Jevanđelje po Mateju 11:27) i koji je već pobedio Sotonu.



DA LI POSTOJE IMPLIKACIJE POGREŠNOG RAZUMEVANJA IDENTITETA ARHANDJELA MIHAELA?

Pogrešno tumačenje Mihaela, koje Ga predstavlja kao običnog anđela ili stvoreno biće – ima ozbiljne teološke, ali i praktične posledice:

1. Umrtvljuje Hristocentričnost proročanstava.
Ako Mihael nije Hristos, onda centralna figura knjige proroka Danila — Onaj koji štiti, sudi i izbavlja Božji narod više nije Spasitelj, nije Sin Božji, već neko drugo biće niže prirode. To razdvaja Hrista od Njegovog ključnog dela u istoriji spasenja.


2. Umanjuje Hristovo božanstvo.
Ako se arhanđeo tumači kao običan anđeo, umesto kao Hristos koji je vodja nebeskih andjela, implicitno se poriče da Hristos ima nebeski autoritet nad svim stvorenjima, čime se umanjuje Njegova  priroda i uloga u nebeskoj hijerarhiji.


3. Zamagljuje razumevanje plana spasenja.
Mihael u Danilu 12:1 “stoji za Božji narod” upravo u trenutku kada počinje velika nevolja. Ako to nije Hristos, ko je onda taj koji posreduje, brani i oslobađa? Svako drugo tumačenje udaljava vernika od istinskog oslonca — Hrista, Božjeg Sina, kao jedinog Posrednika.


4. Otvara prostor za pogrešne predstave o anđeoskom posredovanju.
Ovo može da bude razlog sa najtežim posledicama. Ako se Mihael smatra stvorenim bićem koje ima ulogu u spasenju, time se narušava osnovna istina Svetog Pisma da je „jedan Bog i jedan Posrednik između Boga i ljudi — čovek Hristos Isus“ (1. Tim. 2:5). To otvara vrata velikoj prevari da čovek može ući u nebesko carstvo i na druge načine, koji zaobilaze Božjeg Sina kao jedinu vezu izmedju nas i Boga.



POZNATI TEOLOZI O IDENTITETU ARHANDJELA MIHAELA

Mnogi proučavaoci Svetog Pisma kroz istoriju prepoznali su važnost razumevanja identiteta arhanđela Mihaela. Veliki broj njih, videli su Ga kao ključnu ličnost u završnim događajima istorije spasenja.

Njegova uloga, koja se posebno očituje u knjizi proroka Danila i knjizi Otkrivenja Jovanovog, gde Mihael stoji kao zaštitnik Božjeg naroda i Vođa nebeske vojske, nagonila ih je da se posvete proučavanju ove ličnosti.

Razumevanje identiteta Mihaela pomaže vernicima da jasno sagledaju Hristovu vlast, posredovanje i konačno oslobođenje u poslednjim vremenima, čineći Njegovu pobedu nad zlom centralnom za našu veru i nadu. Evo samo nekih od najpoznatijih:

“Reč ‘arhanđeo’ nikada se ne nalazi u množini u svetim spisima. Može biti pravilno samo jedan arhanđeo, jedan poglavar ili glava svih anđeoskih vojski… Mihael je ovaj arhanđeo… OTUDA OVOM LIČNOŠĆU, U OTKRIVENJU, MNOGI RAZUMEJU GOSPODA ISUSA.” (Clarke Commentary on the Bible, Daniel, Chapter 1)

Adam Clarke (1760-1832)

“Mihael — SAM HRISTOS JE ZAŠTITNIK SVOJE CRKVE, kada ga svi knezovi zemlje napuste ili mu se suprotstave.” (Wesley’s Explanatory Notes, Daniel, Chapter 10)

John Wesley (1703-1791)

“Mihael i njegovi anđeli borili su se protiv zmaja… MIHAEL JE GOSPOD ISUS, JEDINI ARHANĐEO.” (“The Angelic Life”, Nov. 22, 1868)

Charles Haddon Spurgeon (1834-1892)

“Ustajanje Mihaela jednostavno je početak Hristovog carskog vladanja, kao što je već pokazano. Ovo je praćeno velikim vremenom nevolje… Treće Danilovo viđenje, iako ne pominje Hristovo krunisanje, jasno označava događaj koji mu neposredno prethodi – zaključno delo Njegovog svešteničkog posredovanja. Krunisanje Hrista na sudu pred Očevim prestolom isti je događaj kao ustajanje Mihaela…Mihael je ime koje naš Gospod nosi kao vladar nebeske vojske.”

J. N. Andrews, The Judgment: Its Events and Their Order, str. 33-34; 83

“Ko je, dakle, Mihael? I šta znači njegovo „ustajanje“? Mihael se, u Judi 9, naziva arhanđelom, što znači poglavar anđela. Postoji samo jedan takav. Ko je on?
To je Onaj čiji se glas čuje s neba kada se mrtvi vaskrsavaju (1. Solunjanima 4:16).
A čiji se glas tada čuje? Glas Gospoda Isusa Hrista (Jovan 5:28).”

Uriah Smith, Daniel and the Revelation, str. 294–295

Razumevanje identiteta Mihaela, kao što smo videli, nije i ne sme biti sporedno pitanje, već ključ za razumevanje Hristove uloge u poslednjim vremenima.

Mihael nije samo arhanđeo — On je Hristos, Božji Sin, nebeski Knez i Spasitelj koji u vreme kraja „ustaje“ da okonča sukob dobra i zla, izbavi svoj narod i uspostavi večno Carstvo pravde.

Onaj koji je kao Bog, Onaj koji je vodio nebesku vojsku, Onaj koji stoji za nas — Mihael je naš Gospod Isus Hristos, i u Njegovom imenu je sva sila, slava i pobeda.

Samo oni koji prepoznaju istinski identitet svog Spasitelja — Mihaela, Vođu svih anđela, Sina Božjeg — moći će opstati u vremenu velike nevolje i postati svedoci završetka velike borbe između dobra i zla.


Leave a comment